Nikola Tesla
(Povodom šezdesetgodišnjice.)
Priopćio Gjorgje Glumac.
Prošli je vijek obdario čovječanstvo velikim tekovinama neumornog i produktivnog ljudskog duha. Mi se snebivamo pred velikim otkrićima, koja nam se prije pričinjaju kao plod bujne mašte, a ne kao kruna dugog i mučnog istraživanja. Tridesetih godina XIX, vijeka otkrio je engleski fizičar Faraday indukciju, koja postade temelj elektrotehnike, što se tako reći preko noći razvila iz nauke o elektriciteti. Na ovom području, koje skoro najviše zanima pronicavi ljudski um, uskrsnuše imena, kao Faraday, Siemens, Edison, Tesla, Hertz i mnogi drugi, imena, kajo su ponos čovječanstva, a označuju epohu u gigantskom napretku. Najistaknutije zadaće elektrotehnike odnose se na područje ekonomskog prenosa sila i radikalnih popravaka sredstava i metoda osvjetlenja. Današnji poznati aparati na ovom su području po nazoru mnogih istraživača i izumitelja neekonomični i ograničeni kod uporabe. Misli se, da će poći za rukom, da se promijeni princip radjanja struje, a time da će se proširiti polje dobivanja struje, a aparati za upotrebu, da će se moći pojednostavniti.
Baš na ovom polju je zadnjih decenija radio neumorni Tesla, na njemu još i danas u šezdesetoj godini radi, a čovječanstvo, kome su namijenjeni njegovi rezultati, da se njima obilno koristi, priznaje ga kao jednoga od najistaknutijih modernih električkih istraživača i izumitelja. On je označio put, kojim treba da se kreće razvitak elektricitete još dugo u budućnosti. I usud je htio, da baš ovaj veliki duh potekne iz kruga malog naroda, na koji su ostali kulturni narodi Evrope gledali s nepovjerenjem. Mi preko njega položismo osnovni kamen u velebnu i monumentalnu zgradu ove moderne discipline, koja ponire u tajne prirode i sugestivnom moći kao luka mira i žudno utočište privlači nemirni ljudski duh. Elektrotehnika, a preko nje priroda, kao i ostale prirodne znanosti budi u čovjeka optimizam, izmiruje plodove mašte i stvarnosti, dok mašti daje još smionijeg poleta, da tako čovječji duh još dublje zaroni u pune tajne i velebne dvorove prirode. Teslu je odnihala kršna i kamena Lika, te ga očeličila da ustraje u naporima na putu svojih otkrića, koji se nižu jedna za drugim. Zadnjih decenija je po koji njegov izum znao zaokupiti sve dijelove svijeta, te svaki njegov pronalazak nosio je na sebi žig ovog originalnog i produktivnog duha. Kada Teslu svi narodi poznaju i cijene, kakvim tek treba ponosom da nas ispunja svaka njegova tekovina! Zato će nas interesirati njegova kratka biografija, koju iznosim po autoriziranom njemačkom izdanju od H. Massera „Nikola Tesla's Untersuchungen über Mehrphasenströme und über Wechselströme hoher Spannung und Frequenz".
Nikola Tesla rodio se godine 1857. u Smiljanu i Lici. Njegov otac bijaše sveštenik i dobar govornik, a mater mu je resila prirodjena oštroumnost I pronicavost duha. U svome je školovanju Nikola najprije polazio četiri godine osnovnu školu u Gospiću i tri godine srednju školu. Kada je ovo dovršio, poslali su ga roditelji u Karlovac, gdje je nastavio i dovršio svoje trogodišnje studije. U Karlovcu je vidio prvi put parnu lokomotivu! Poslije mature posvetio se eksperimentalnim studijama poglavito na području elektriciteta i magnetizma — i ako je njegov otac želio radije, da ostane vjeran obiteljskoj tradiciji, te da stupi u službu crkve. Da uzmogne dovršiti svoje studije u svrhu, da postane učitelj matematike i fizike, poslali su ga roditelji, da posjećuje politehničku školu u Gracu. Medju strojevima, koji su se ovdje za pokuse upotrebljavali bio je i Grammeov dynamo, koji je služio kao motor. Ma da mu je njegov učitelj pružio strog dokaz, da je nemoguće tjerati dinamostroj bez komulatora ili kefica, nije se dao Tesla uvjeriti, da je ovo nužno. Shvatio je odmah, da se može naći put, da se ovog oslobodi, te od tog vremena počeo je ozbiljno da radi na idejama, koje urodiše konačno plodom u motoru rotirajućeg polja.
Druge godine svojih studija napustio je namjeru, da postane učiteljem i odabrao za svoj poziv inžinjersku karijeru. Kada je dovršio studije, pošao je u Prag i Budimpeštu radi izučavanja jezika, da tako što spremniji podje u praksu. Kao asistent kr. inž. telegraf. odjela došao je tada u doticaj s poduzetnicima telefona u Ugarskoj. Na polju telefona otkrio je neke izume, ali nije mogao da ih izrabi. Da dobije šire polje za rad, otputovao je u Pariz, gdje je bio namješten kod nekog velikog električnog društva za osvjetlenje kao elektrotehničar. U ovo je vrijeme, u godini 1882., nastojao da upotrebi princip rotirajućeg polja kao aparate za pogon, te je tvrdo vjerovao, da je ovaj princip izlazna točka za razvitak elektrotehnike.
Da uzmogne svaku novu misao na području elektricitete odmah primijeniti i u praksi, zaputi se u Ameriku, gdje se podupiralo pronalazače. U Sjedinjenim Državama došao je u doticaj sa Edisonom, kome se on oduvijek divio. Usavršiv system lučnog rasvjetlenja, koji se temeljio na njegovim izumima, predao ga je na iskorišćavanje jednom društvu. I u ovoj se periodi zanimao najviše svojim starim otkrićem principa rotirajućeg polja za izmjeničnu struju i primjenom njegovom na motore.
U Americi kao da je našao njegov nemiran duh ono, za čim je težio, jer je bez oklijevanja nastavio svoja istraživanja, a još i danas u šezdesetoj godini bavi se mnogim zanimljivim idejama i važnim izumima, s kojima će nas upoznati budućnost. Navest ćemo na kraju još neke njegove važnije izume, a odnose se na: transformatore, piromagnetičke generatore, termomagnetičke motore, reguliranje pomoću treće kefice, popravke na dinamostrojevima, nove oblike žarulja, kondenzatore, unipolarne strojeve, pretvaranje izmjenične struje u običnu, akumulatore s ocjelnim pločama, I t. d.
„Priroda".
Никола Тесла (поводом шездесетгодишњице), Београдске новине, 5. јул 1917, број 182, година 3, стр. 1-2